Problemi sa štitnjačom mogu izgledati kao perimenopauza jer s njom dijele mnoge simptome: umor, promjene tjelesne težine, anksioznost, potištenost, loš san, promjene mjesečnice, moždanu maglu, opadanje kose, lupanje srca i osjećaj da ti je prevruće ili prehladno. Problemi sa štitnjačom česti su kod žena i mogu se javiti istodobno s perimenopauzom. Štitnjača se provjerava krvnom pretragom, pa ako su ti simptomi jaki, uporni, neuobičajeni za tebe ili ne odgovaraju tipičnoj slici menopauze, vrijedi razgovarati s liječnikom.

Žena sjedi na krevetu i prstima opipava područje vrata i grla

Ovaj se članak bavi jednim pitanjem: zašto problemi sa štitnjačom mogu toliko nalikovati perimenopauzi i kada vrijedi pitati liječnika za štitnjaču?

Postoji jedna vrlo određena rečenica koju mnoge žene izgovore u četrdesetima:

„Ne znam što se događa sa mnom.”

Nije dramatična. Nije medicinska. Samo je iskrena.

Umorna si, ali ne onako kako si inače umorna. Težina ti se mijenja, iako ne radiš ništa bitno drugačije. Kosa ti se čini rjeđom. San ti je nepredvidiv. Raspoloženje ti nije baš tvoje. Mjesečnica se promijenila. Ponekad ti srce ubrzano kuca. Ponekad ti je hladno dok je svima ostalima sasvim ugodno. Ponekad se noću znojiš i pitaš se je li ti se tijelo potajno preselilo u tropsku klimu.

A budući da ti je više od 40, objašnjenje često stigne brzo:

„Možda je to perimenopauza.”

I da, možda i jest.

NHS među simptome perimenopauze i menopauze ubraja promjene mjesečnice, valove vrućine, probleme sa spavanjem, promjene raspoloženja, moždanu maglu, dobivanje na težini, lupanje srca i prorjeđivanje kose. No evo važnog dijela: i problemi sa štitnjačom mogu uzrokovati mnoge od tih simptoma.

Upravo tu žene mogu zapeti.

Ako se svaki simptom objasni kao „samo menopauza”, problem sa štitnjačom može ostati neotkriven. Ako se za svaki simptom okrivi štitnjača, perimenopauza može ostati nezamijećena. A ponekad, jer život voli biti učinkovit na najnapornije moguće načine, događa se oboje istodobno.

To ne znači da trebaš paničariti ili naručiti svaku laboratorijsku pretragu koja se može naći na internetu.

Znači da zaslužuješ jasniju kartu.

Što hormoni štitnjače zapravo rade?

Hormoni štitnjače pomažu u regulaciji metabolizma, odnosno načina na koji stanice tvog tijela koriste energiju, a utječu i na, primjerice, srčani ritam i tjelesnu temperaturu. Kad hormona štitnjače ima premalo ili previše, mnogi dijelovi tijela mogu se osjećati kao da su izašli iz takta.

Štitnjača je mala žlijezda u obliku leptira s prednje strane vrata. Mala je, ali nije sramežljiva.

Prema organizaciji British Thyroid Foundation, štitnjača proizvodi dva hormona, tiroksin (T4) i trijodtironin (T3), a njihovu proizvodnju regulira hormon koji potiče štitnjaču (TSH), a luči ga hipofiza u mozgu. Tkiva kojima je potreban pretvaraju T4 u T3, aktivni hormon.

Jednostavan način da to zamisliš:

TSH je poruka mozga: „Štitnjačo, molim te, radi više ili manje.”
T4 je glavno što štitnjača proizvodi.
T3 je aktivni oblik kojim se služe stanice tijela.

Naravno, stvarni sustav je složeniji. Ali ključna je ideja jednostavna: kad hormona štitnjače ima premalo, metabolizam tijela se usporava, a kad ga ima previše, ubrzava se.

I jedno i drugo može se činiti zbunjujuće slično hormonskim promjenama srednjih godina.

Zašto se problemi sa štitnjačom mogu zamijeniti s perimenopauzom?

Problemi sa štitnjačom mogu se zamijeniti s perimenopauzom jer i jedno i drugo može utjecati na mjesečnicu, raspoloženje, san, energiju, težinu, kosu, osjećaj topline ili hladnoće i rad srca. Smjernica NICE podsjeća liječnike da se kod žena u menopauzi simptomi problema sa štitnjačom mogu zamijeniti s menopauzom te da je potrebna krvna pretraga kako bi se vidjelo ima li štitnjača ulogu.

Perimenopauza je česta. I problemi sa štitnjačom su česti, osobito kod žena. British Thyroid Foundation objašnjava da je smanjena funkcija štitnjače oko 10 puta češća kod žena nego kod muškaraca i da rizik raste s godinama, pa nije rijetkost da žene koje prolaze kroz menopauzu imaju i smanjenu funkciju štitnjače. Simptome povezane sa štitnjačom i one povezane s menopauzom opisuje kao „česte, nespecifične i preklapajuće”.

I liječnici to znaju. Britanska smjernica o bolestima štitnjače koju je izdao NICE izravno podsjeća kliničare da imaju na umu kako se „kod žena u menopauzi simptomi poremećaja funkcije štitnjače mogu zamijeniti s menopauzom”.

Europsko društvo za menopauzu i andropauzu (EMAS) objavilo je 2024. svoje prvo stručno stajalište o bolestima štitnjače i menopauzi. U njemu se navodi da, budući da oba stanja mogu uzrokovati širok raspon simptoma, mogu otežati postavljanje dijagnoze i dovesti do toga da se ona postavi kasnije.

To je vrlo službeni način da se kaže: nije ni čudo što su žene zbunjene.

Zamisli ženu od 46 godina.

Mjesečnice su joj neredovite.
Umorna je.
Spava lošije.
Osjeća se tjeskobno.
Kosa joj opada.
Udebljala se oko struka.
Ne može se koncentrirati kao prije.

To bi mogla biti perimenopauza.

Mogao bi biti i problem sa štitnjačom.

Ili perimenopauza plus nedostatak željeza zbog obilnijih mjesečnica.

Ili perimenopauza plus problem sa štitnjačom.

Ili stres, loš san i problem sa štitnjačom koji sjede za istim stolom kao nepozvani gosti.

Zato najbolje pitanje nije uvijek: „Je li ovo menopauza?”

Bolje je pitanje:

Što još može izgledati kao menopauza — i trebamo li to provjeriti?

To pitanje ne poriče perimenopauzu. Ono te štiti od toga da se sve prebrzo odbaci. Naš vodič Je li ovo perimenopauza — ili se događa nešto drugo? to pitanje razmatra šire.

Što je hipotireoza i zašto može izgledati kao menopauza?

Hipotireoza znači da je funkcija štitnjače smanjena i da ona ne proizvodi dovoljno hormona. Može uzrokovati umor, osjećaj hladnoće, dobivanje na težini, zatvor, teškoće s koncentracijom, potištenost, suhu kožu i kosu te neredovite ili obilne mjesečnice, a mnogo se toga preklapa s perimenopauzom.

Hipotireoza je „usporena” inačica problema sa štitnjačom.

NHS smanjenu funkciju štitnjače opisuje kao često stanje u kojem štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona i napominje da simptomi mogu biti blagi, da ih nije uvijek lako primijetiti te da se „obično razvijaju polako i s vremenom pogoršavaju”.

Upravo je taj spori početak dio problema. Ako se simptomi javljaju postupno, mnoge žene pronađu objašnjenje i prijeđu preko njih.

„Samo sam zauzeta.”
„Starim.”
„Trebala bih više vježbati.”
„Vjerojatno sam u perimenopauzi.”
„Umorna sam jer svima stalno nešto treba od mene.”

Nešto od toga može biti istina. Osobito ono zadnje. Ako ti je stalni umor glavna briga, naš vodič o tome može li perimenopauza uzrokovati umor razmatra i druge uzroke koje vrijedi uzeti u obzir.

NHS navodi ove česte simptome smanjene funkcije štitnjače:

  • izrazit umor,
  • osjećaj hladnoće jači nego inače,
  • dobivanje na težini,
  • zatvor,
  • teškoće s koncentracijom ili jasnim razmišljanjem,
  • potištenost ili depresija,
  • suha koža, suha kosa ili opadanje kose,
  • promukao glas,
  • neredovite ili obilne mjesečnice.

A sad pogledaj taj popis ponovno očima žene u perimenopauzi.

Umor? Čest.
Promjene težine? Česte.
Moždana magla? Česta.
Potištenost? Česta.
Promjene mjesečnice? Česte.
Promjene kose? Česte.

NHS dodaje da su neki od tih simptoma česti i da ih mogu uzrokovati druga stanja, „ali važno je da ih provjeri liječnik obiteljske medicine”. Ne zato što svaka umorna žena ima problem sa štitnjačom, nego zato što nagađanje nije dovoljno kad se simptomi ovoliko preklapaju.

Što je hipertireoza i zašto može izgledati kao menopauza ili anksioznost?

Hipertireoza znači da je funkcija štitnjače pojačana i da ona proizvodi previše hormona. Može uzrokovati anksioznost, razdražljivost, ubrzan ili nepravilan rad srca, osjetljivost na toplinu, znojenje, gubitak težine, drhtanje, loš san i promjene mjesečnice, što se može zamijeniti s perimenopauzom, valovima vrućine ili panikom.

Hipertireoza je „ubrzana” inačica.

Cleveland Clinic opisuje je kao stanje u kojem štitnjača „proizvodi i otpušta velike količine hormona štitnjače”, čime ubrzava nekoliko tjelesnih funkcija i uzrokuje simptome poput ubrzanog rada srca, gubitka težine, pojačanog apetita i anksioznosti.

To može biti zastrašujuće jer se simptomi mogu činiti emocionalnima, iako su dijelom tjelesni.

Ubrzano kucanje srca može se činiti kao anksioznost.
Znojenje se može činiti kao valovi vrućine.
Loš san može se činiti kao stres.
Razdražljivost se može činiti kao „jednostavno ne mogu više”.
Gubitak težine u početku možda čak i obraduje, sve dok ne dođe uz slabost, drhtanje i osjećaj stalne napetosti.

Simptomi i znakovi pojačane funkcije štitnjače koje navodi NHS uključuju:

  • nervozu, anksioznost i razdražljivost,
  • promjene raspoloženja,
  • teškoće sa spavanjem,
  • stalni umor,
  • osjetljivost na toplinu,
  • toplu kožu i pojačano znojenje,
  • nepravilan ili neuobičajeno ubrzan rad srca (lupanje srca),
  • trzanje ili drhtanje,
  • slabost mišića,
  • proljev,
  • gubitak težine, često unatoč pojačanom apetitu,
  • mjestimično opadanje ili prorjeđivanje kose,
  • oteklinu na vratu (gušu).

NHS napominje da se ti simptomi mogu razviti postupno ili naglo. American Thyroid Association navodi i promjene mjesečnice, koje su „često slabije i/ili rjeđe”.

I ovdje se vidi preklapanje. Ženi u kasnim četrdesetima koja se znoji, loše spava, ima lupanje srca i anksioznost možda će reći da je to perimenopauza. I možda jest. Ali ako joj je funkcija štitnjače pojačana, potrebni su joj odgovarajuća procjena i liječenje. Ako je anksioznost velik dio onoga što osjećaš, možda će ti pomoći i naš vodič o tome može li perimenopauza uzrokovati anksioznost.

Lupanje srca zaslužuje poseban spomen. NHS navodi da je lupanje srca često i obično bezopasno te da može biti znak menopauze, ali i pojačane funkcije štitnjače, anemije zbog nedostatka željeza ili poremećaja srčanog ritma. Savjetuje da se javiš liječniku obiteljske medicine ako se stalno vraća, javlja se sve češće ili traje dulje od nekoliko minuta. Ako lupanje srca ne prestaje ili dođe uz bol u prsima, nedostatak zraka ili nesvjesticu, nazovi lokalni broj hitne službe.

Poanta nije da se počneš bojati svakog otkucaja srca.

Poanta je znati kada ne treba olako okriviti hormone.

Možeš li istodobno imati problem sa štitnjačom i biti u perimenopauzi?

Možeš. Problemi sa štitnjačom i perimenopauza često se javljaju u istom životnom razdoblju, a jedno se može zamijeniti s drugim. Simptomi mogu biti posljedica kombinacije čimbenika, a problem sa štitnjačom koji nije dobro reguliran može otežati podnošenje simptoma menopauze.

Srednje godine nisu baš mirno biološko razdoblje.

Jajnici se počinju pomicati prema menopauzi. San može postati plići. Stres može biti velik. Djeca te možda još trebaju. Roditelji te možda trebaju. Posao te možda treba. I tijelo te možda treba, ali čini se da mu strpljivo čekanje na red nije jača strana.

A usred svega toga može se promijeniti i štitnjača. To su dva različita procesa: perimenopauza se tiče jajnika, dok su u Ujedinjenom Kraljevstvu najčešći uzroci problema sa štitnjačom autoimune bolesti — Hashimotova bolest kod smanjene funkcije štitnjače i Gravesova bolest kod pojačane. NHS napominje da je Hashimotova bolest najčešća kod žena i da obično počinje između 30. i 50. godine.

British Thyroid Foundation navodi da nije neuobičajeno da se simptomi štitnjače pripišu menopauzi i obrnuto te da, budući da su oba stanja česta kod žena srednjih godina, simptomi mogu biti „kombinacija čimbenika kojima se svima treba pozabaviti”. Objašnjava i da nestabilna funkcija štitnjače može utjecati na simptome menopauze, dok bolest štitnjače koja je liječena i stabilna na njih ne bi trebala imati gotovo nikakav utjecaj.

Taj je zadnji dio važan: oboje može biti istina.

Možeš biti u perimenopauzi i imati problem sa štitnjačom.

Možeš imati uredne nalaze štitnjače i ipak imati stvarne simptome perimenopauze.

Možeš imati obilnije mjesečnice koje ti snižavaju razinu željeza, a onda se umor pripiše menopauzi ili štitnjači, iako je i željezo dio priče.

Ako već uzimaš lijek za štitnjaču, British Thyroid Foundation napominje da ti se potrebna doza tijekom prijelaza u menopauzu može promijeniti, dijelom zbog promjena razine estrogena i tjelesne težine, te da krvna pretraga jednom godišnje obično pokaže je li potrebna promjena.

Tijela nisu uredna.

Ne razvrstavaju simptome po kategorijama da bi nama bilo lakše.

Kako su hormoni štitnjače povezani s mjesečnicom?

Problemi sa štitnjačom mogu promijeniti mjesečnicu. NHS neredovite ili obilne mjesečnice navodi među simptomima smanjene funkcije štitnjače, a pojačana funkcija štitnjače može učiniti mjesečnice slabijima ili rjeđima. I perimenopauza mijenja mjesečnicu, pa je bez liječnika teško razlučiti uzroke.

Na mjesečnicu osim jajnika mogu utjecati mnoge stvari, a štitnjača je jedna od njih.

U perimenopauzi mjesečnice mogu dolaziti češće ili rjeđe, a krvarenje može postati obilnije ili slabije. Problemi sa štitnjačom mogu učiniti nešto od istoga. Vidiš u čemu je problem.

Ako se kod žene od 44 godine javi neredovito krvarenje, perimenopauza je razumna mogućnost. Ali nije jedina. Drugi mogući uzroci obilnijih mjesečnica uključuju miome, endometriozu, adenomiozu, stanja zbog kojih lakše krvariš, neke lijekove i, rijetko, rak maternice. I hormonska kontracepcija može promijeniti obrazac krvarenja.

Zato neuobičajeno krvarenje zaslužuje pažnju.

Ne paniku. Pažnju.

NHS savjetuje da se javiš liječniku obiteljske medicine ako ti obilne mjesečnice utječu na život, ako već neko vrijeme imaš obilne mjesečnice ili ako krvariš između mjesečnica ili nakon spolnog odnosa. NHS-ove stranice o menopauzi savjetuju i da se javiš liječniku obiteljske medicine ako se tvoj obrazac krvarenja promijenio i krvariš više, a ne manje nego prije, te da daš provjeriti svako krvarenje nakon menopauze, čak i ako je riječ o maloj količini.

Perimenopauza možda jest objašnjenje.

Ali „vjerojatno perimenopauza” ne bi smjela postati pokrivač kojim se sve prekrije, a da nitko ne pogleda što je ispod.

Trebaš li pretragu štitnjače ako si u perimenopauzi?

Ne automatski. Perimenopauza se obično prepoznaje prema dobi, simptomima i promjenama ciklusa, a problemi sa štitnjačom provjeravaju se krvnom pretragom. Liječnik ti može predložiti pretragu štitnjače ako su ti simptomi jaki, ne odgovaraju tipičnoj slici menopauze ili uključuju znakove upozorenja poput neobjašnjivih promjena težine ili lupanja srca.

Mnoge žene žele jednu jasnu pretragu koja kaže: „Da, ovo je perimenopauza” ili „Ne, ovo je tvoja štitnjača.”

Nažalost, tijelo nije dovoljno uložilo u korisničku podršku.

Za perimenopauzu smjernica za menopauzu koju je izdao NICE navodi da se kod inače zdravih žena od 45 ili više godina može prepoznati bez laboratorijskih pretraga ako su nedavno počeli valovi vrućine ili znojenje i ako se menstrualni ciklus promijenio. Dakle, žena može biti u perimenopauzi čak i ako je nijedna pojedinačna krvna pretraga ne „dokazuje”.

Sa štitnjačom je drugačije. American Thyroid Association navodi da iste simptome mogu uzrokovati i drugi zdravstveni problemi te da je krvna pretraga „jedini način da se sa sigurnošću utvrdi” imaš li smanjenu funkciju štitnjače. NHS objašnjava da će te liječnik obiteljske medicine pitati o simptomima i obiteljskoj povijesti bolesti, možda ti pregledati vrat i možda uputiti na krvne pretrage kojima se provjeravaju razine TSH-a i tiroksina (T4).

Kada onda pretraga štitnjače ima smisla? British Thyroid Foundation navodi da, ako su ti se tipični simptomi menopauze javili nakon 45. godine, pretraga štitnjače obično nije potrebna. No ako su ti simptomi jaki i ne odgovaraju samo menopauzi ili ako liječnik uoči znakove upozorenja poput neobjašnjivog dobivanja ili gubitka težine ili lupanja srca, provjerit će ti štitnjaču. NICE-ova smjernica o štitnjači dodaje da jedan simptom sam po sebi možda ne upućuje na bolest štitnjače te da bi liječnici trebali razmotriti pretrage štitnjače kod osoba s depresijom ili neobjašnjivom anksioznošću.

Jedan iznenađujuće važan detalj: biotin, dodatak prehrani koji se često uzima za kosu i nokte, može utjecati na krvne pretrage štitnjače. NICE traži od liječnika da pitaju o unosu biotina jer velike količine iz dodataka prehrani mogu dovesti do lažno visokih ili lažno niskih rezultata. Ako uzimaš biotin ili bilo koji drugi dodatak prehrani, reci to liječniku prije krvne pretrage.

I molim te, ne pokušavaj tumačiti nalaze štitnjače na temelju snimke zaslona i tri komentara u nekoj internetskoj grupi. British Thyroid Foundation napominje da bolest iz nekog drugog razloga može utjecati na pojedinačnu pretragu štitnjače te da se granični rezultati obično ponavljaju. Rezultati imaju smisla samo u kontekstu tvojih simptoma i povijesti bolesti.

Jasno pitanje za liječnika moglo bi glasiti:

„Znam da sam možda u perimenopauzi, ali neki se moji simptomi preklapaju i s problemima sa štitnjačom. Bi li mi krvna pretraga štitnjače imala smisla?”

To nije zahtjevno. To je razumno.

Mogu li problemi sa štitnjačom utjecati na težinu u menopauzi?

Mogu, ali rijetko su jedini čimbenik. Smanjena funkcija štitnjače može uzrokovati dobivanje na težini, a pojačana gubitak težine, često unatoč većem apetitu. Dobivanje na težini često je i u perimenopauzi i menopauzi, a ulogu imaju i san, stres, aktivnost i lijekovi.

Težina je jedan od emocionalno najnabijenijih simptoma za žene nakon 40.

I iskreno, nije ni čudo.

Žena može desetljećima učiti kako njezino tijelo reagira na hranu i kretanje, a onda stignu srednje godine i promijene pravila bez pitanja.

NHS navodi da je dobivanje na težini tijekom perimenopauze i menopauze često i da se kilogrami često nakupljaju oko trbuha i na gornjem dijelu tijela. Problem sa štitnjačom može dodati još jedan sloj: NHS dobivanje na težini ubraja među simptome smanjene funkcije štitnjače, a gubitak težine, često unatoč pojačanom apetitu, među znakove pojačane.

Ali problem sa štitnjačom nije objašnjenje za svaku promjenu težine u srednjim godinama. To može razočarati ako si se nadala jednom jednostavnom odgovoru. Istina je manje dramatična i korisnija: promjene težine nakon 40. često proizlaze iz više stvari odjednom, uključujući promjene hormona, san, stres, aktivnost, lijekove i, kod nekih žena, funkciju štitnjače.

Zato okrivljavanje sebe nije korisno. Ali nije ni automatsko okrivljavanje jednog hormona.

Ako promjene težine dolaze uz druge simptome tipične za štitnjaču, poput osjećaja hladnoće, zatvora, suhe kože i umora ili lupanja srca, znojenja, drhtanja i anksioznosti, vrijedi ih liječniku spomenuti zajedno.

A ako su nalazi štitnjače uredni, to ne znači da su tvoji simptomi umišljeni. Znači da pažnju treba posvetiti sljedećem dijelu slagalice.

Mogu li problemi sa štitnjačom utjecati na anksioznost, raspoloženje i moždanu maglu?

Mogu. NHS potištenost i teškoće s koncentracijom navodi među simptomima smanjene funkcije štitnjače, a nervozu, anksioznost, razdražljivost i promjene raspoloženja među simptomima pojačane funkcije štitnjače. I perimenopauza može utjecati na raspoloženje i pamćenje.

To je jedan od razloga zbog kojih se problemi sa štitnjačom mogu doživjeti tako osobno.

Kad je simptom zatvor, možda ćeš pomisliti: „Nešto se događa s mojim tijelom.”

Kad je simptom potištenost, anksioznost, razdražljivost ili moždana magla, žene često pomisle: „Nešto nije u redu sa mnom.”

Ta podjela nije poštena. Mozak je dio tijela.

Smanjena funkcija štitnjače može se doživjeti kao moždana magla: misli mogu biti sporije, a koncentracija može tražiti više truda. Pojačana funkcija štitnjače može se doživjeti kao anksioznost: napetost, nemir, laka razdražljivost, nemogućnost opuštanja. Loš san sve to može pogoršati.

I perimenopauza može donijeti promjene raspoloženja, potištenost i probleme s pamćenjem ili koncentracijom, a NHS napominje da se to može činiti gorim ako imaš i probleme sa spavanjem i jako si umorna. Dakle, i ovdje je preklapanje stvarno. Ako ponajviše primjećuješ moždanu maglu, naš članak o moždanoj magli u menopauzi navodi i druge uzroke o kojima vrijedi razgovarati s liječnikom.

Ako su promjene raspoloženja jake, uporne ili zastrašujuće, ne čekaj hormonsko objašnjenje. Razgovaraj sa zdravstvenim djelatnikom. Ako imaš misli da si naudiš, nazovi lokalni broj hitne službe ili na stranici findahelpline.com pronađi besplatnu i povjerljivu liniju za pomoć u svojoj zemlji.

Hormoni mogu utjecati na raspoloženje. Ali psihičku patnju uvijek treba shvatiti ozbiljno, kakav god se uzrok, ili uzroci, na kraju pokazao.

Nisi dužna „izgurati” samo zato što si u srednjim godinama.

Mogu li problemi sa štitnjačom utjecati na opadanje kose u perimenopauzi?

Mogu. NHS suhu kosu ili opadanje kose navodi među simptomima smanjene funkcije štitnjače, a mjestimično opadanje ili prorjeđivanje kose među znakovima pojačane funkcije štitnjače. Prorjeđivanje kose može biti i simptom perimenopauze i menopauze, pa promjene kose vrijedi spomenuti liječniku.

Opadanje kose može duboko uznemiriti.

Ne zato što su žene tašte, nego zato što je kosa povezana s identitetom, samopouzdanjem i licem koje očekuješ vidjeti u ogledalu.

NHS prorjeđivanje ili opadanje kose ubraja među simptome perimenopauze i menopauze. I smanjena i pojačana funkcija štitnjače također mogu utjecati na kosu. A dio slike mogu biti i druge stvari, poput bolesti, stresa ili lijekova.

Zato, ako ti se kosa prorjeđuje, nemoj pretpostaviti da su to „samo godine”. Vrijedi pitati.

I molim te, budi oprezna s dodacima prehrani za kosu. Ako razmišljaš o nekom od njih, najprije razgovaraj s liječnikom ili ljekarnikom — i zapamti da biotin, čest sastojak takvih proizvoda, može utjecati na krvne pretrage štitnjače.

Opadanje kose nije sitnica. Zaslužuje pravi razgovor.

Što bilježiti prije odlaska liječniku?

Prije odlaska liječniku može pomoći da zabilježiš svoje simptome, kada su počeli, pogoršavaju li se, dolaze li i odlaze ili su prisutni većinu dana, datume posljednjih mjesečnica i koliko obilno krvariš te lijekove i dodatke prehrani koje uzimaš.

Liječniku ne treba tvoja životna priča u 47 poglavlja.

Ali jasne informacije pomažu. NHS predlaže da bi moglo biti korisno napraviti popis svih simptoma i pokazati ga liječniku obiteljske medicine.

Korisne bilješke uključuju:

  • kada su simptomi počeli,
  • pogoršavaju li se,
  • dolaze li u valovima ili su prisutni većinu dana,
  • datume nekoliko posljednjih mjesečnica,
  • koliko obilno krvariš,
  • valove vrućine ili noćno znojenje,
  • kvalitetu sna,
  • umor,
  • raspoloženje ili anksioznost,
  • lupanje srca,
  • osjećaj hladnoće ili pregrijanosti,
  • promjene u radu crijeva,
  • promjene težine,
  • opadanje kose,
  • lijekove i dodatke prehrani,
  • kofein i alkohol,
  • veći stres,
  • probleme sa štitnjačom u obitelji.

Možeš zapisati i jednu kratku rečenicu: „Ono što se razlikuje od mog normalnog stanja jest…”

Ta rečenica može puno značiti. Jer žene ponekad umanjuju simptome na pregledima. Pred liječnikom odjednom postanemo vrlo pristojne i razumne, čak i ako smo deset minuta ranije plakale u autu.

U Menoupu takve simptome možeš bilježiti kroz vrijeme, pa se ne moraš oslanjati na pamćenje. Mona, AI pratilja u aplikaciji, može ti pomoći sagledati te obrasce i podijeliti opće informacije utemeljene na dokazima — ona nije zamjena za savjet tvog liječnika. Ne pokušavaš sama sebi postaviti dijagnozu. Pokušavaš na pregled doći s nečim više od „Ne osjećam se dobro.”

Ponesi bilješke. Smiješ.

Kada se zbog simptoma štitnjače javiti liječniku?

Javi se liječniku ako misliš da bi mogla imati problem sa štitnjačom ili ako su simptomi poput umora, promjena težine, lupanja srca, anksioznosti, opadanja kose, promjena mjesečnice ili osjećaja da ti je prevruće ili prehladno jaki, uporni, pogoršavaju se ili su neuobičajeni za tebe. Neki simptomi zahtijevaju hitnu pomoć.

Postoji razlika između primjećivanja uobičajenih promjena u srednjim godinama i tihog trpljenja simptoma koji zaslužuju liječničku pažnju.

Perimenopauza može biti neugodna, ali ne bi smjela postati crna rupa u kojoj svaki novi simptom nestane, a da ga nitko ne provjeri.

NHS savjetuje da se javiš liječniku obiteljske medicine ako misliš da bi mogla imati smanjenu ili pojačanu funkciju štitnjače. Vrijedi razgovarati s liječnikom i ako primijetiš:

  • umor koji se ne popravlja ni nakon odmora,
  • neobjašnjivo dobivanje ili gubitak težine,
  • neuobičajeno jak osjećaj hladnoće ili vrućine,
  • novu anksioznost ili potištenost ili njihovo pogoršanje,
  • lupanje srca koje se stalno vraća ili traje dulje od nekoliko minuta,
  • drhtanje ili tresavicu,
  • obilnije, neredovito ili neuobičajeno krvarenje,
  • oteklinu s prednje strane vrata,
  • simptome koji se razlikuju od tvog uobičajenog obrasca.

Hitno potraži pomoć — nazovi lokalni broj hitne službe — ako imaš lupanje srca koje ne prestaje ili dolazi uz bol u prsima, nedostatak zraka ili nesvjesticu, ili ako teško dišeš ili pri disanju čuješ zviždanje. To su situacije koje NHS na svojim stranicama o lupanju srca i guši navodi kao hitne.

I javi se liječniku zbog svakog krvarenja nakon menopauze, čak i ako je riječ o maloj količini. Ako ikad imaš misli da si naudiš, nazovi lokalni broj hitne službe ili na stranici findahelpline.com pronađi besplatnu i povjerljivu liniju za pomoć u svojoj zemlji.

Ne moraš na pregled doći s točnom dijagnozom. To nije tvoj posao. Tvoj je posao primijetiti što se mijenja, jasno to objasniti i zatražiti pomoć da sve to shvatiš.

Ne moraš se ispričavati što pitaš.

Kako se liječe problemi sa štitnjačom?

Liječenje ovisi o tome je li funkcija štitnjače smanjena ili pojačana te o uzroku. NHS objašnjava da se smanjena funkcija štitnjače obično liječi tabletama levotiroksina, a pojačana lijekovima, radioaktivnim jodom ili operacijom. Što je pravo za tvoju situaciju, liječnik ili specijalist odlučuje zajedno s tobom.

Dobra je vijest da se problemi sa štitnjačom često mogu liječiti kad se otkriju.

Manje zgodna vijest je da liječenje zahtijeva odgovarajuće praćenje. Lijek za štitnjaču nije nešto što se prilagođava prema razini energije, savjetima s interneta ili tome da se „prijateljica na toj dozi osjećala odlično”.

Liječenje smanjene funkcije štitnjače

NHS objašnjava da se smanjena funkcija štitnjače obično liječi tabletama levotiroksina, koje nadomještaju hormon koji tijelo ne može proizvesti, i da ih većina ljudi mora uzimati do kraja života. Redovito ćeš imati krvne pretrage kojima se provjerava doza jer pogrešna doza može uzrokovati nuspojave. Ako imaš nuspojave, razgovaraj s liječnikom obiteljske medicine ili ljekarnikom.

Levotiroksin može stupiti u interakciju i s drugim lijekovima i nekim dodacima prehrani, uključujući kalcij i željezo, pa liječniku ili ljekarniku reci za sve što uzimaš.

Liječenje pojačane funkcije štitnjače

NHS opisuje tri glavna načina liječenja: lijek koji sprječava da štitnjača proizvodi previše hormona, liječenje radioaktivnim jodom i operaciju. Za ublažavanje nekih simptoma u međuvremenu može se koristiti i lijek koji se zove beta-blokator. Obično te upute specijalistu za hormonske poremećaje (endokrinologu), a budući da svaki način liječenja ima prednosti i nedostatke, izbor se donosi zajedno sa specijalistom, na temelju tvoje situacije.

Može li HNL utjecati na lijekove za štitnjaču?

Može. British Thyroid Foundation objašnjava da estrogen u obliku tableta u sklopu HNL-a može promijeniti količinu dostupnog hormona štitnjače, pa ženama koje uzimaju lijek za štitnjaču nakon početka HNL-a možda treba ponovno provjeriti nalaze štitnjače. Bolest štitnjače sama po sebi ne isključuje HNL; je li HNL pravi za tebe, odluka je koju donosiš s liječnikom.

Ovo je malo složenija tema, ali važna je ako uzimaš lijek za štitnjaču i razmišljaš o hormonskoj terapiji menopauze.

British Thyroid Foundation navodi da uzimanje nadomjesnog hormona štitnjače „nije kontraindikacija za HNL” i da se žene s urednom funkcijom štitnjače obično dobro prilagode na HNL. Za žene koje već imaju smanjenu funkciju štitnjače objašnjava da estrogen u obliku tableta mijenja količinu tiroksina vezanog za bjelančevine u krvi, pa će dozu tiroksina možda trebati povećati, a nakon početka HNL-a u obliku tableta korisno je ponovno provjeriti nalaze štitnjače.

Ovo se odnosi samo na doziranje lijeka za štitnjaču. Ne znači da je neka vrsta HNL-a bolja za svaku ženu. Je li HNL pravi za tebe i koja vrsta, ovisi o cijeloj tvojoj zdravstvenoj povijesti i o tome trebaš razgovarati s liječnikom, koji ti može objasniti koristi i rizike za tvoju situaciju. Naš vodič o terapiji estrogenom detaljnije objašnjava što kažu smjernice.

Ako uzimaš lijek za štitnjaču, pobrini se da liječnik zna ako započneš, prekineš ili promijeniš bilo kakvo hormonsko liječenje i ako ti se simptomi promijene nakon što počneš uzimati nešto novo. Svakodnevnim jezikom: ako promijeniš jedno liječenje povezano s hormonima, možda će trebati provjeriti drugo. To nije razlog za paniku. To je razlog za usklađenu skrb.

Mogu li promjene načina života pomoći kod problema sa štitnjačom?

Način života ne može liječiti bolest štitnjače; dijagnosticirani problem sa štitnjačom zahtijeva liječničku skrb. Svakodnevne navike poput sna, redovitih obroka i kretanja mogu podržati tvoje opće blagostanje, a o dodacima prehrani razgovaraj s liječnikom ili ljekarnikom.

Budimo posve jasni: smanjenu ili pojačanu funkciju štitnjače ne možeš izliječiti pozitivnim razmišljanjem, sokom od celera ili jutarnjom rutinom u lanenoj odjeći.

Ako ti je funkcija štitnjače smanjena ili pojačana, potrebni su ti odgovarajuća liječnička procjena i liječenje.

Ali štitnjača ne živi izolirano. Dio je cijelog tvog tijela, a svakodnevne osnove i dalje su važne: san, redoviti obroci, kretanje od kojeg se možeš oporaviti i malo prostora da dišeš.

Budi oprezna s dodacima prehrani koji se reklamiraju za štitnjaču ili menopauzu. British Thyroid Foundation upozorava da previše joda može ometati funkciju štitnjače i pogoršati postojeće bolesti štitnjače te da neki dodaci prehrani za menopauzu sadrže velike količine joda. Prije nego što uzmeš bilo koji dodatak prehrani ili biljni pripravak, razgovaraj s liječnikom ili ljekarnikom.

Ako je lupanje srca dio tvoje slike, NHS napominje da izbjegavanje okidača poput stresa, pušenja, kofeina i alkohola može pomoći kad lupanje srca nije uzrokovano nekim zdravstvenim stanjem.

A ako ti pamćenje trenutačno radi kao preglednik s 38 otvorenih kartica, zapisivanje je jedan od najjednostavnijih alata koje imaš. Pomaže ti razumjeti vlastiti obrazac, pa možeš postavljati bolja pitanja.

Što je najvažnije znati o hormonima štitnjače i menopauzi?

Problemi sa štitnjačom i perimenopauza mogu izgledati vrlo slično. Umor, promjene težine, anksioznost, problemi sa spavanjem, promjene mjesečnice, opadanje kose, moždana magla i osjećaj da ti je prevruće ili prehladno mogu biti povezani s hormonima, štitnjačom ili oboje, pa uporne ili neuobičajene simptome vrijedi provjeriti s liječnikom.

Evo što trebaš zapamtiti:

  • Hormoni štitnjače pomažu u regulaciji metabolizma i utječu na srčani ritam i tjelesnu temperaturu.
  • Perimenopauza i problemi sa štitnjačom mogu uzrokovati simptome koji se preklapaju, a liječnike se podsjeća da se simptomi štitnjače mogu zamijeniti s menopauzom.
  • Smanjena funkcija štitnjače često se doživljava kao usporavanje: umor, osjećaj hladnoće, dobivanje na težini, zatvor, suha koža, potištenost, slaba koncentracija te neredovite ili obilne mjesečnice.
  • Pojačana funkcija štitnjače često se doživljava kao ubrzavanje: lupanje srca, osjetljivost na toplinu, znojenje, anksioznost, drhtanje, loš san, gubitak težine te slabije ili rjeđe mjesečnice.
  • Problem sa štitnjačom i perimenopauza mogu se javiti istodobno.
  • Problemi sa štitnjačom provjeravaju se krvnom pretragom; trebaš li je, odluka je koju donosiš s liječnikom.
  • Dodaci prehrani s biotinom mogu utjecati na nalaze štitnjače, pa reci liječniku ako ih uzimaš.
  • Ako uzimaš lijek za štitnjaču, reci liječniku za svaku promjenu hormonskog liječenja.
  • Nemoj pretpostaviti da je sve „samo menopauza”, osobito ako su simptomi jaki, uporni, nagli, pogoršavaju se ili su neuobičajeni za tebe.

A možda i najvažnije: ne moraš birati između „to je menopauza” i „to je štitnjača”. Tijelo smije biti složeno. I skrb o tebi smije biti promišljena.

Često postavljana pitanja

Mogu li se problemi sa štitnjačom osjećati kao valovi vrućine?

Mogu se osjećati slično. Pojačana funkcija štitnjače može uzrokovati osjetljivost na toplinu, toplu kožu, pojačano znojenje i lupanje srca, a i valovi vrućine mogu uzrokovati znojenje i lupanje srca. Krvna pretraga može pokazati ima li štitnjača ulogu, pa ako nisi sigurna, razgovaraj s liječnikom.

Trebam li provjeriti štitnjaču ako sam u perimenopauzi?

Ne automatski. British Thyroid Foundation navodi da pretraga štitnjače obično nije potrebna ako su ti se tipični simptomi menopauze javili nakon 45. godine. No ako su ti simptomi jaki, ne odgovaraju samo menopauzi ili uključuju znakove poput neobjašnjivih promjena težine ili lupanja srca, liječnik ti može provjeriti štitnjaču.

Može li biotin utjecati na nalaze štitnjače?

Može. Velike količine biotina iz dodataka prehrani mogu dovesti do lažno visokih ili lažno niskih nalaza štitnjače, zbog čega NICE traži od liječnika da pitaju o unosu biotina. Ako uzimaš biotin ili dodatak prehrani za kosu, kožu i nokte, reci to liječniku prije krvne pretrage.

Hoće li lijek za štitnjaču pomoći kod simptoma menopauze?

Lijek za štitnjaču liječi problem sa štitnjačom; ne liječi samu perimenopauzu. British Thyroid Foundation navodi da je, ako su ti razine hormona štitnjače dobro regulirane, a simptomi se nastavljaju bez drugog vidljivog uzroka, menopauza vjerojatno objašnjenje te da vrijedi s liječnikom razgovarati o mogućnostima.

Autorica: Fejsztámer Marianna

Posljednje ažuriranje: 11. listopada 2026.

Medicinska napomena: Ovaj članak služi samo za opće informiranje i ne zamjenjuje savjet, dijagnozu ni liječenje zdravstvenog djelatnika. Problemi sa štitnjačom i perimenopauza mogu uzrokovati slične simptome, a što stoji iza tvojih, može procijeniti samo liječnik. Ako su ti simptomi jaki, nagli, pogoršavaju se ili te brinu, razgovaraj s liječnikom, a ako imaš bol u prsima, nesvjesticu ili teško dišeš, nazovi lokalni broj hitne službe.

Reference

  • British Thyroid Foundation. Thyroid and menopause. 2024. btf-thyroid.org
  • National Institute for Health and Care Excellence (NICE). Thyroid disease: assessment and management (NG145). Recommendations. 2019, updated 2023. nice.org.uk
  • National Institute for Health and Care Excellence (NICE). Menopause: identification and management (NG23). Recommendations. 2015, updated 2026. nice.org.uk
  • NHS. Underactive thyroid (hypothyroidism). 2025. nhs.uk
  • NHS. Overactive thyroid (hyperthyroidism): symptoms. 2023. nhs.uk
  • NHS. Overactive thyroid (hyperthyroidism): treatment. 2023. nhs.uk
  • NHS. Overactive thyroid (hyperthyroidism): overview. 2023. nhs.uk
  • NHS. Symptoms of menopause and perimenopause. 2026. nhs.uk
  • NHS. Heart palpitations. 2026. nhs.uk
  • NHS. Heavy periods. 2024. nhs.uk
  • NHS. Postmenopausal bleeding. 2026. nhs.uk
  • NHS. Goitre. 2026. nhs.uk
  • NHS. Levothyroxine. 2026. nhs.uk
  • American Thyroid Association. Hypothyroidism (underactive). thyroid.org
  • American Thyroid Association. Hyperthyroidism (overactive). thyroid.org
  • Cleveland Clinic. Hyperthyroidism. 2024. my.clevelandclinic.org
  • Mintziori G, Veneti S, Poppe K, et al. EMAS position statement: Thyroid disease and menopause. Maturitas. 2024. europepmc.org